Zalivanje bašte tokom vrućina - kada, koliko i kako da uštedite vodu

Zalivanje bašte tokom vrućina - kada, koliko i kako da uštedite vodu

Tokom vrelih dana zemljište gubi vlagu mnogo brže nego u proleće ili ranu jesen. Sunce zagreva površinski sloj, vetar dodatno ubrzava isparavanje, a biljke kroz listove troše više vode kako bi se rashladile i nastavile osnovne životne procese. Zbog toga zemlja može već sredinom dana izgledati potpuno suvo, posebno ako nije zaštićena malčem ili ako je bašta izložena direktnom suncu tokom većeg dela dana.

Ipak, izgled površine često vara. Nekada je gornji sloj zemlje suv i ispucao, dok dublje, tamo gde se nalazi aktivni deo korena, još ima dovoljno vlage. Ako se bašta zaliva svaki put kada površina deluje suvo, lako dolazi do preterivanja. Biljke ne traže stalno mokru zemlju, već stabilnu vlagu u zoni korena.

Posebno je važno razumeti da biljke u najtoplijem delu dana mogu privremeno delovati klonulo čak i kada zemlja nije potpuno suva. Listovi se opuste jer biljka pokušava da smanji gubitak vode. Ako se uveče ili rano ujutru oporave, to često znači da problem nije ozbiljan nedostatak vode, već trenutna reakcija na vrućinu.

Zašto previše vode može biti jednako loše kao premalo vode

U želji da spasu baštu tokom vrućina, mnogi zalivaju previše. To može napraviti ozbiljan problem, naročito kod biljaka koje ne vole stalno mokro zemljište. Kada je zemlja neprestano natopljena, koren nema dovoljno vazduha. Umesto da se razvija duboko i zdravo, on postaje slabiji, osetljiviji i podložniji truljenju.

Previše vode takođe može dovesti do ispiranja hranljivih materija iz zemljišta. Biljka tada dobija vlagu, ali gubi deo onoga što joj je potrebno za rast, cvetanje i formiranje plodova. Kod povrća se to može primetiti kroz slabiji razvoj, pucanje plodova, žućenje listova ili pojavu bolesti.

Zato pravilo nije da se bašta zaliva što više, već da se zaliva dovoljno duboko i dovoljno pametno. Biljci treba dati vodu tamo gde je može iskoristiti, a ne natopiti celu površinu bez reda.

Kako nepravilno zalivanje povećava potrošnju vode

Najveći problem kod letnjeg zalivanja nije samo potrošnja vode, već potrošnja vode bez efekta. Ako se zaliva po jakom suncu, veliki deo vode ispari pre nego što prodre u dublji sloj zemlje. Ako se prskaju listovi, voda ostaje tamo gde biljka ne može da je iskoristi za osnovno snabdevanje korena. Ako se koristi prejak mlaz, zemlja se ispira i sabija, pa voda kasnije još teže prodire.

Zbog toga baštovan ima utisak da mnogo radi, a biljke i dalje izgledaju iscrpljeno. Pravilno zalivanje smanjuje nepotrebno rasipanje i pomaže da svaka potrošena količina vode ima stvarnu korist za biljku.

Kada je najbolje zalivati baštu tokom vrućina

Situacija Preporuka Zašto Napomena
Najbolji termin za zalivanje
Rano jutro Između 5 i 8 časova Manje isparavanje i bolja dostupnost vode korenu Najbolji izbor tokom vrućina
Kasno veče Samo ako ne možete ujutru Biljka dobija vlagu pre noći Ne kvasiti listove zbog rizika od bolesti
Podne i popodne Izbegavati Voda brzo isparava, a zemlja je pregrejana Najneefikasniji termin za zalivanje
Koliko često zalivati leti
Većina baštenskih biljaka Temeljno na svaka 2 do 3 dana Podstiče razvoj dubljeg i jačeg korena Bolje od svakodnevnog površinskog prskanja
Mlade sadnice i saksije Proveravati češće Brže se isušuju i imaju manje dostupne vlage Češća provera ne znači uvek i češće zalivanje
Plitko svakodnevno zalivanje Ne preporučuje se Slabi biljku i zadržava koren pri površini Biljka postaje osetljivija na sušu

Zalivajte koren, a ne listove

Zašto voda treba da ide direktno u zonu korena

Biljka vodu koristi prvenstveno preko korena. Zato je najvažnije da zalivanje bude usmereno ka zemlji oko biljke, a ne ka listovima. Kada voda stigne u zonu korena, biljka je može usvojiti i koristiti za rast, cvetanje, formiranje plodova i podnošenje vrućine.

Prskanje listova često deluje kao brzo rešenje, naročito kada biljke izgledaju umorno. Međutim, listovi nisu mesto gde treba da ide glavna količina vode. Ako se voda zadrži na njima, korist je mala, a rizik od problema može biti veći.

Kako zalivanje po listovima može napraviti problem

Mokri listovi, posebno uveče, stvaraju povoljne uslove za razvoj gljivičnih bolesti. Kod gustih zasada, gde vazduh slabije prolazi, vlaga se duže zadržava. To može dovesti do pega na listovima, truljenja, širenja bolesti i slabljenja biljke.

Zalivanje po listovima tokom jakog sunca takođe nije preporučljivo. Kod osetljivih biljaka može doprineti oštećenju lista, a voda najčešće ispari pre nego što biljka ima stvarnu korist. Zato je mnogo bolje usmeriti mlaz nisko, blizu zemljišta, i zalivati polako.

Najbolji načini za precizno zalivanje

Precizno zalivanje ne mora biti komplikovano. Važno je da imate kontrolu nad mlazom i da ne rasipate vodu na delove bašte gde nije potrebna. Za male površine može biti dovoljna kanta sa uskim izlivnikom. Za veće bašte, dvorišta i udaljene leje praktičnije je koristiti crevo sa odgovarajućim nastavkom.

Dobar mlaz nije prejak. Ako voda udara u zemlju toliko jako da je raznosi, ispira ili pravi rupe oko biljke, treba ga smanjiti. Sporije zalivanje omogućava zemlji da upije vodu, umesto da ona oteče po površini.

Kako Magično baštensko crevo pomaže kod pravilnog zalivanja

Kada je crevo praktičnije od kante

Kanta je dobra za nekoliko saksija, malu leju ili brzo dosipanje vode oko jedne biljke. Međutim, kada imate veće dvorište, više gredica, travnjak, ukrasno bilje ili povrtnjak koji nije odmah pored slavine, nošenje kanti postaje naporno i nepraktično. Tada dobro crevo za zalivanje bašte pravi veliku razliku.

Magično baštensko crevo iz Mango Shopa može biti praktično rešenje za svakodnevno letnje zalivanje jer je rastegljivo, lagano i jednostavno za rukovanje. Umesto da vučete teško, kruto crevo koje se mrsi, savija i zauzima mnogo prostora, možete koristiti crevo koje se lakše pomera kroz baštu i jednostavnije odlaže posle upotrebe.

Prednosti rastegljivog baštenskog creva

Najveća prednost ovakvog creva je u tome što olakšava kretanje kroz baštu. Kada je zalivanje lakše, veća je šansa da ćete ga raditi pažljivo, a ne brzo i nasumično. To je važno jer pravilno zalivanje traži da se priđe biljkama, usmeri voda ka korenu i izbegne nepotrebno prskanje.

Magično baštensko crevo je posebno korisno zbog nekoliko praktičnih osobina:

  • lagano je za nošenje i pomeranje po dvorištu

  • rasteže se i omogućava lakši pristup udaljenim delovima bašte

  • fleksibilno je, pa se lakše provlači oko drveća, leja i prepreka

  • jednostavnije se skladišti jer ne zauzima mnogo prostora

  • omogućava preciznije usmeravanje vode tamo gde je potrebna

  • u pakovanju dolazi sa nastavcima za slavinu

Kada se voda precizno usmerava, manje se rasipa po stazama, listovima, zidovima, praznom prostoru između biljaka i delovima dvorišta koji ne traže zalivanje. To je jednostavan, ali važan korak ka uštedi vode.

Malčiranje kao najjednostavniji način da zemlja duže zadrži vlagu

Šta je malč i zašto pomaže leti

Malč je zaštitni sloj koji se stavlja preko zemlje oko biljaka. Može biti od slame, suvog lišća, komposta, usitnjene kore drveta, šljunka ili drugog materijala koji pomaže da zemljište bude zaštićeno od direktnog sunca.

Tokom vrućina, malč je jedan od najkorisnijih saveznika baštovana. On usporava isparavanje, čuva površinu zemlje od pregrevanja, pomaže korenu da bude u stabilnijim uslovima i smanjuje potrebu za čestim zalivanjem. Uz to, malč usporava rast korova, što dodatno pomaže u čuvanju vode.

Kako malč smanjuje isparavanje vode

Kada je zemlja gola, sunce direktno udara u nju. Površina se brzo zagreva, voda isparava, a koren plitko posađenih biljaka trpi veći stres. Kada se preko zemlje stavi sloj malča, sunce više ne dopire direktno do površine. Zemlja ostaje hladnija i duže zadržava vlagu.

Malč ne znači da baštu više ne treba zalivati. On znači da se voda koju date biljkama duže zadržava tamo gde je korisna. To je posebno važno ako imate baštu koju ne možete da zalivate svakog dana ili ako želite da smanjite potrošnju vode tokom najtoplijeg dela leta.

Koliko debeo sloj malča treba koristiti

Za većinu baštenskih površina dobar sloj malča je oko 5 centimetara. Važno je da se malč stavlja na vlažno zemljište, a ne na potpuno presušenu zemlju. Ako prvo zalijete zemlju, a zatim stavite malč, vlaga se bolje čuva.

Malč ne treba nagurati direktno uz stabljiku biljke. Ostavite malo prostora oko same stabljike kako bi se smanjio rizik od truljenja i zadržavanja previše vlage tik uz biljku. Tokom leta malč se može dopunjavati, jer se organski materijali vremenom razgrađuju, sabijaju ili pomeraju.

Gde se uklapaju dekorativne malčirane kore

Dekorativne malčirane kore su praktičan izbor kada želite i zaštitu zemljišta i uredniji izgled bašte. Mogu se koristiti oko ukrasnog bilja, staza, žbunova, drveća, žardinjera i delova dvorišta gde želite da zemlja izgleda sređeno, a da se istovremeno manje isušuje.

U ponudi se mogu naći malčirane kore u različitim nijansama, poput prirodne, žute, narandžaste ili crvene. Takva rešenja imaju dvostruku ulogu: pomažu zemljištu da duže zadrži vlagu i daju bašti uredniji, dekorativniji izgled.

Različite biljke traže različitu količinu vode

Povrće koje traži više vode

Nisu sve biljke jednako žedne. Povrće koje intenzivno raste i formira sočne plodove često traži više pažnje tokom vrućina. Paradajz, paprika, krastavci, tikvice i slične kulture imaju veću potrebu za stabilnom vlagom, posebno u fazi cvetanja i formiranja plodova.

Kod ovih biljaka problem nije samo nedostatak vode, već i velika oscilacija. Ako se zemlja prvo previše osuši, a zatim naglo preobilno zalije, biljka može reagovati slabijim plodovima, pucanjem plodova ili opadanjem cvetova. Zato je bolje održavati ujednačenu vlažnost nego čekati da se biljka potpuno iscrpi.

Biljke koje bolje podnose suvlje zemljište

Sa druge strane, lavanda, ruzmarin, žalfija i mnoge slične biljke ne vole stalno mokru zemlju. Njima više odgovara propusno zemljište, dosta sunca i umereno zalivanje. Ako ih zalivate istim ritmom kao krastavce ili papriku, možete im više naškoditi nego pomoći.

Ovo je važan razlog zašto ne treba celu baštu zalivati istom količinom vode. Biljke koje vole suvlje uslove treba zalivati pažljivije i ređe, dok biljke koje imaju veće potrebe treba češće proveravati.

Zašto ne treba zalivati celu baštu istom količinom vode

Bašta nije jedna velika biljka. U njoj se često nalaze različite vrste, različita starost biljaka, različiti položaji i različiti uslovi. Deo bašte može biti u hladu, deo na direktnom suncu. Jedna leja može imati rastresitu zemlju, druga težu i zbijeniju. Neke biljke mogu biti tek posađene, dok druge već imaju razvijen koren.

Zato je selektivno zalivanje mnogo bolje od navike da se celom baštom prođe istim ritmom. Prvo proverite najosetljivije biljke, saksije i mlade sadnice, a zatim ostatak bašte. Tako se voda koristi pametnije, a biljke dobijaju ono što im zaista treba.

Zalivanje cveća u saksijama tokom vrućina

Zašto se saksije brže isušuju

Biljke u saksijama tokom leta zahtevaju posebnu pažnju. One imaju ograničenu količinu zemlje, pa se voda brže potroši. Saksija se dodatno zagreva ako stoji na suncu, betonu, pločicama ili uz zid koji vraća toplotu. Zbog toga cveće u saksijama može tražiti češću proveru nego biljke posađene direktno u zemlju.

Posebno su osetljive male saksije, viseće saksije i posude tamne boje. U njima se zemlja brže greje, a vlaga brže nestaje. Tokom velikih vrućina takve biljke treba proveravati svakog dana, ali ih ne treba automatski prelivati vodom.

Koje saksije bolje čuvaju vlagu

Materijal saksije utiče na zadržavanje vode. Glinene saksije, naročito one od terakote, porozne su i mogu upijati vlagu iz zemlje. To je lepo i prirodno rešenje, ali tokom vrućina može ubrzati isušivanje. Metalne saksije se brzo zagrevaju, pa dodatno podižu temperaturu oko korena.

Plastične i glazirane saksije bolje zadržavaju vlagu. Ako ne volite njihov izgled, možete ih staviti u dekorativnu spoljnu saksiju, ali vodite računa da višak vode ima gde da ode. Biljka ne treba da stoji u vodi, jer to može dovesti do truljenja korena.

Kako raspored saksija može smanjiti potrošnju vode

Grupisanje saksija može pomoći da se uspori isparavanje. Kada su biljke postavljene zajedno, stvaraju blagu senku jedna drugoj, a prostor oko korena se manje pregreva. Saksije možete pomeriti tako da najosetljivije biljke ne budu na najjačem popodnevnom suncu.

Dodatno, preko površine zemlje u saksiji može se staviti tanak sloj malča, sitne kore, šljunka ili drugog odgovarajućeg materijala. Time se zemlja sporije isušuje, a saksije izgledaju urednije.

Poboljšajte zemljište da bolje zadržava vlagu

Zašto je organska materija važna

Zemljište bogato organskom materijom bolje prima i zadržava vodu. Kompost, zrelo stajsko đubrivo, usitnjeno lišće i drugi prirodni dodaci popravljaju strukturu zemlje. Takvo zemljište nije ni previše zbijeno ni previše rastresito, pa voda lakše prodire i duže ostaje dostupna korenu.

Ako je zemlja siromašna, tvrda ili peskovita, voda često brzo oteče ili ispari. Biljke tada teže dolaze do vlage, pa deluje kao da stalno traže zalivanje. Popravljanjem zemljišta smanjuje se potreba za čestim zalivanjem, jer zemlja sama bolje čuva ono što dobije.

Kada dodavati organsku materiju

Tokom leta se mogu dodavati tanji slojevi organske materije, posebno kao površinska zaštita ili dodatak oko biljaka. Ipak, veće popravljanje zemljišta često je najbolje planirati za jesen i zimu. Tada se zemlja može obogatiti za narednu sezonu, bez ometanja biljaka u punom rastu.

Kompost se može koristiti i kao deo malča. On ne samo da čuva vlagu, već vremenom hrani zemlju. Važno je da materijal bude dovoljno zreo i prilagođen biljkama koje gajite.

Kako bolje zemljište smanjuje potrebu za čestim zalivanjem

Kada je zemljište zdravo, rastresito i bogato organskom materijom, koren se lakše razvija. Dublji i jači koren znači bolju otpornost na vrućinu. Takva biljka ne zavisi samo od vode iz površinskog sloja, već može da koristi vlagu iz dubljih delova zemlje.

Zato dugoročna ušteda vode ne počinje samo od creva i rasporeda zalivanja, već i od kvaliteta zemljišta. Što je zemlja bolja, to se voda bolje koristi.

Sakupljanje kišnice za zalivanje bašte

Zašto je kišnica korisna za baštu

Sakupljanje kišnice je jednostavan način da smanjite potrošnju vode iz vodovoda. Tokom leta, kada zalivanje postane redovan posao, svaka sačuvana količina vode može biti korisna. Kišnica se može koristiti za cveće, povrće, travnjak, žbunje i ukrasne biljke.

Posebno je praktično ako imate oluke, šupu, pomoćni objekat, plastenik ili drugi krov sa kog se voda može usmeriti u bure. Tako voda koja bi inače otišla u odvod postaje korisna za baštu.

Gde postaviti burad za vodu

Burad za vodu najbolje je postaviti blizu mesta gde će se voda najčešće koristiti. Ako imate više delova bašte, bolje je imati nekoliko manjih posuda na različitim mestima nego jedno veliko bure daleko od biljaka. Time se smanjuje nošenje i olakšava svakodnevna upotreba.

Ako imate mogućnost, više posuda se može povezati kako bi se povećao kapacitet. Važno je da stoje stabilno i da ne predstavljaju opasnost za decu, kućne ljubimce ili prolaz.

Važna napomena o bezbednosti i čistoći

Posude sa kišnicom treba pokriti. Tako se smanjuje skupljanje prljavštine, lišća i insekata. Vodu treba koristiti redovno i ne ostavljati je predugo da stoji, posebno tokom visokih temperatura.

Sakupljanje kišnice nije zamena za pravilno zalivanje, ali je odličan dodatak. Kada se kombinuje sa malčem, uklanjanjem korova i preciznim zalivanjem, može značajno doprineti uštedi vode.

Korov krade vodu vašim biljkama

Zašto uklanjanje korova pomaže u uštedi vode

Korov nije samo estetski problem. On se takmiči sa vašim biljkama za vodu, prostor, svetlost i hranljive materije. Tokom vrućina, kada je svaka količina vlage važna, korov može ozbiljno umanjiti korist od zalivanja.

Ako zalivate leju punu korova, deo vode ne odlazi paradajzu, paprici, cveću ili mladim sadnicama, već biljkama koje ne želite da gajite. Zato je uklanjanje korova važan deo uštede vode u bašti.

Zašto je važno izvaditi koren

Površinsko čupanje često nije dovoljno. Ako deo korena ostane u zemlji, korov se brzo vraća. To naročito važi za tvrdokorne biljke koje imaju jak korenov sistem. Posle nekoliko dana ili nedelja ponovo ćete imati isti problem, a voda će i dalje odlaziti na neželjene biljke.

Zato je važno ukloniti korov što potpunije, zajedno sa korenom. To smanjuje njegovo vraćanje i pomaže da leje duže ostanu čiste.

Kako se prirodno rešiti korova bez hemikalija

Vadilica korova iz Mango Shopa je praktičan alat za one koji žele da uklone korov bez hemijskih sredstava i bez stalnog saginjanja. Dugačka drška omogućava rad u stojećem položaju, što olakšava posao i smanjuje napor za leđa i kolena.

Alat je namenjen uklanjanju korova iz korena. Postavlja se iznad biljke, pritisne u zemlju, okrene i podigne zajedno sa korenom. Takav način rada je posebno koristan za travnjake, staze, dvorišta, leje i bašte u kojima se korov stalno vraća.

Prednost ovakvog rešenja je u tome što se ne koriste hemikalije. To je važno ako u bašti borave deca, kućni ljubimci ili ako gajite povrće i začinsko bilje. Čista bašta bez viška korova lakše se održava i pametnije koristi vodu.

Kako vadilica korova doprinosi boljem zalivanju

Vadilica korova ne služi direktno za zalivanje, ali direktno utiče na to koliko je zalivanje efikasno. Kada uklonite korov, voda koju sipate ima veće šanse da stigne do biljaka koje zaista gajite. Zemljište se manje iscrpljuje, leje su preglednije, a zalivanje postaje preciznije.

U kombinaciji sa Magičnim baštenskim crevom, vadilica korova može biti deo jednostavne letnje rutine: prvo uklonite korov koji troši vlagu, zatim zalijte samo biljke kojima je voda potrebna.

Kako uštedeti vodu, a ne ugroziti biljke

Zalivajte samo ono što zaista treba zaliti

Prvi korak ka uštedi vode je da prestanete da zalivate celu baštu po navici. Neke biljke će tražiti vodu češće, neke ređe. Neki delovi bašte će biti suvlji, a neki će duže zadržavati vlagu. Zato je selektivno zalivanje mnogo bolje od zalivanja celog prostora istom količinom vode.

Proverite zemlju, pogledajte biljke i zalijte samo ono što stvarno treba. Tako štedite vodu, vreme i energiju.

Usmerite vodu direktno ka korenu

Najveća korist od zalivanja dolazi kada voda stigne do korena. Zato koristite crevo, kantu ili sistem za sporo zalivanje tako da voda ide nisko, pravo u zemlju. Izbegavajte široko prskanje ako za njim nema potrebe.

Magično baštensko crevo može biti korisno upravo zato što olakšava pristup različitim delovima bašte. Kada lakše dođete do svake biljke, lakše je i zalivati precizno.

Kombinujte malč, bolju zemlju i uklanjanje korova

Najbolji rezultati se dobijaju kada se više jednostavnih mera koristi zajedno. Samo crevo nije dovoljno ako je zemlja gola i puna korova. Samo malč nije dovoljan ako zalivate po najjačem suncu. Samo uklanjanje korova nije dovoljno ako biljke nikada ne dobijaju dubinsko zalivanje.

Najbolja kombinacija je jasna: zalivajte rano ujutru, proveravajte vlagu u zemljištu, usmeravajte vodu ka korenu, malčirajte zemlju, poboljšavajte je organskom materijom i redovno uklanjajte korov. Tako se voda koristi mnogo pametnije.

Ako želite da tokom leta bašta bude zdravija, urednija i lakša za održavanje, Magično baštensko crevo i vadilica korova iz Mango Shopa mogu biti praktična pomoć. Jedno olakšava precizno zalivanje, drugo pomaže da voda ne odlazi na korov. Uz pravilne navike, to je sasvim dovoljno da vaša bašta mnogo lakše podnese vrućinu.

Često postavljana pitanja o zalivanju bašte tokom vrućina

Kada je najbolje zalivati baštu tokom vrućina?

Najbolje je zalivati rano ujutru, između 5 i 8 časova. Tada je zemlja hladnija, sunce nije jako, a voda ima vremena da prodre do korena pre nego što počne najtopliji deo dana.

Da li je bolje zalivati baštu ujutru ili uveče?

Bolje je zalivati ujutru. Veče može biti druga opcija ako ne stignete ranije, ali tada treba paziti da se voda usmeri ka zemlji, a ne po listovima. Mokri listovi tokom noći mogu povećati rizik od bolesti.

Koliko često treba zalivati baštu leti?

Za mnoge bašte bolje je temeljno zalivanje na svaka 2 do 3 dana nego svakodnevno površinsko prskanje. Ipak, učestalost zavisi od vrste biljaka, zemljišta, sunca, vetra i toga da li su biljke u zemlji ili saksijama.

Da li treba zalivati listove biljaka?

Uglavnom ne treba. Vodu je najbolje usmeriti ka korenu, jer biljka odatle najviše koristi vlagu. Zalivanje po listovima može povećati rizik od bolesti, posebno ako se radi uveče.

Kako da znam da li je zemlji potrebna voda?

Proverite zemlju prstom ili malom lopaticom nekoliko centimetara ispod površine. Ako je zemlja suva u zoni korena, zalivanje je potrebno. Ako je i dalje vlažna, možete ga odložiti.

Kako malč pomaže u uštedi vode?

Malč štiti zemljište od direktnog sunca, usporava isparavanje, čuva koren od pregrevanja i smanjuje rast korova. Zbog toga zemlja duže zadržava vlagu, a biljke se lakše nose sa vrućinom.

Da li korov utiče na potrošnju vode u bašti?

Da. Korov troši vodu i hranljive materije koje su potrebne biljkama koje gajite. Redovno uklanjanje korova pomaže da zalivanje bude efikasnije i da voda stigne do pravih biljaka.

Da li je rastegljivo baštensko crevo praktično za zalivanje?

Da, naročito za bašte, dvorišta i udaljene leje. Rastegljivo crevo je lagano, lakše se pomera i jednostavnije odlaže. Ako se koristi pažljivo, pomaže da se voda preciznije usmeri ka korenu.

Kako zalivati biljke u saksijama tokom leta?

Biljke u saksijama treba proveravati češće jer se zemlja brže isušuje. Najbolje je zalivati ih rano ujutru, pratiti vlažnost zemlje i izbegavati da stoje u višku vode. Plastične i glazirane saksije bolje zadržavaju vlagu od poroznih glinenih.

Da li je kišnica dobra za zalivanje bašte?

Kišnica je korisna za zalivanje bašte i može pomoći u uštedi vode iz vodovoda. Najbolje je sakupljati je u pokrivenim posudama blizu bašte i koristiti je redovno tokom leta.

Vratite se na blog

Ostavite Vaš komentar

Please note, comments need to be approved before they are published.